Savjeti farmaceuta i članci
OSTEOPOROZA - simtpomi i liječenje
Osteoporoza je bolest koštanog tkiva u kojoj dolazi do gubitka organskog i mineralnog dijela kosti, zbog čega one postaju krhke i lomljive. 80% oboljelih su žene, a bolest spada među pet najčešćih hroničnih oboljenja.
Rizici razvoja osteoporoze
Najčešće oboljeli su kao što smo rekli žene, i to starije životne dobi, a najčešći uzrok je postmenopauzalni prestanak lučenja estrogena.
Najteže komplikacije su lomljenje bedrene kosti, ili kičmenih pršljenova.
Koštani sistem se tokom našeg života stalno obnavlja, a za to su nam značajne ćelije osteoblasti i osteoklasti koje vrše taj zadatak obnavljanja koštanog sistema.
Kao najbolja prevencija se preporučuje bavljenje sportom ili bilo kakvom fizičkom aktivnošću, a to se objašnjava time da se tokom aktivnosti vrši konstantno opterećenje na koštani sistem, što dovodi do podražaja ćelija, te one tako vrše novu izgradnju.
Žene su u reproduktivnom periodu zaštićene od propadanja kostiju, sve dok se estrogen normalno proizvodi. Međutim, kada količina estrogena u organizmu padne, a pri tom se još pridruže i drugi faktori kao što su neadekvatna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost i genetska predispozicija, vrlo brzo se razvija osteoporoza.
Manifestacija osteoporoze
Osteoporoza je u početku njenog razvoja bez simptoma, što je dodatni problem, zato što se simptomi prepoznaju tek u poodmakloj fazi.
Najčešća manifestacija je prelom kostiju, i to uglavnom prelom kuka, kičmenih pršljenova, nadlaktice i podlaktice, ali i drugih kostiju.
Dijagnoza
Dijagnoza se najčešće uspostavlja denzitometrijom. To je test mineralne gustine kostiju, koristi se X zračenje kako bi se odredio udio minerala u kostima.
Liječenje osteoporoze
U liječenju se koriste nefarmakološke i farmakološke (upotreba lijekova) metode.
Nefarmakološke metode podrazumijevaju osiguravanje dovoljne količine vitamina D i kalcijuma, ishranom ili suplementacijom.
Prevencija osteoporoze
Šta uraditi da se smanji mogućnost nastanka osteoporoze?
Prije svega korigovati ishranu kako bi se unosilo dovoljno vitamina i minerala, a naročito kalcijuma i vitamina D. Dnevni unos kalcijuma treba da bude 800 do 1200 miligrama. Hrana koja sadrži znatnu količinu kalcijuma su mlijeko i mliječni proizvodi, brokoli, marelice, smokve, kao i plava riba koju bi trebalo češće konzumirati.
Što se tiče vitamina D najbolji izvor jeste izlaganje sunčevoj svjetlosti, ali ga možemo unijeti i hranom. Trebalo bi češće konzumirati ribu kao što je tuna, sardina, skuša, ali ga ima i u jetri i u žumancetu jajeta. Dnevni unos vitamina D bi trebao da bude 800 do 1000 IJ.
Kao prevencija se uvijek preporučuje i fizička aktivnost, koja bi potakla stvaranje novih koštanih ćelija.
Dodatni savjeti u prevenciji su:
- smanjiti unos alkohola,
- prestanak pušenja,
- smanjiti unos kofeina,
- vježbati tri puta sedmično,
- ići u duge šetnje,
- i naravno, ponavljamo, unos kalcijuma i vitamina D, kroz hranu ili suplemente.