Svjetski dan dijabetesa
Svjetski dan dijabetesa u svijetu se obilježava 14. novembra od 1991. godine na inicijativu Međunarodne federacije za dijabetes (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), kako bi odgovorili na rastuću zabrinutost zbog alarmantnog porasta oboljevanja od ove bolesti.
Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o stanju s kojim svakodnevno žive milioni ljudi širom svijeta.
Dijabetes melitus ili šećerna bolest je hronična bolest u kojoj tijelo ne može proizvesti dovoljno inzulina ili taj inzulin nije dovoljno djelotvoran u kontroli nivoa glukoze (šećera) u krvi. Dijabetes tip 1 je insulin-zavisni i obično se javlja kod djece i mlađih osoba. Dijabetes tip 2 je insulin-nezavisni oblik koji se obično javlja u dobi poslije 40 godina.
Inzulin je „ključ“ koji omogućava šećeru da uđe u ćeliju. Bez inzulina, ćelije ne dobijaju dovoljno hrane iz glukoze koja im je potrebna za svakodnevni život. Uz povišenu vrijednost glukoze u krvi, istovremeno dolazi do poremećaja u metabolizmu masti, proteina, vode i elektrolita.
Dijagnoza za dijabetes se postavlja na osnovu izmjerenih vrijednosti šećera u krvi:
- Normalna vrijednost šećera u krvi izmjerena na tašte ne treba da prelazi 6,1mmol/l
- Povišena glikemija - vrijednost šećera izmjerena na tašte između 6,1 i 7,0 mmol/l
- Smanjena tolerancija glukoze - vrijednost OGTT u 120-om minutu od 7,8 do 11,1 mmol/l
- Šećerna bolest (dijabetes melitus) - vrijednost šećera u krvi izmjerena na tašte u dva nezavisna mjerenja (dva dana) jednaka i veća od 7,0 mmol/l ili vrijednosti nivoa šećera u krvi izmjerena 120-ti minut OGTT testa veća od 11,1mmol/l ili bilo kada u toku dana veća od 11,1mmol/l.
Koliko je ozbiljna bolest dijabetes govori činjenica da je šećerna bolest značajan uzročnik invaliditeta i smrti. Što bolest duže traje veća je vjerovatnoća komplikacija. Najčešće komlikacije nastaju zbog promjena na krvnim sudovima koje mogu uzrokovati srčani ili moždani udar, oboljenje bubrega, oštećenje nerava (dijabetička neuropatija) i oštećenje malih krvnih sudova u oku (retinopatija). Boljom regulacijom dijabetesa, pojava komplikacija se znatno smanjuje.
Liječenje dijabetesa se sprovodi na više nivoa i načina:
- Liječenje lijekovima - postoje lijekovi za oralnu upotrebu koji se koriste kod stanja dijabetes tip 2 i inzulini koji se ubrizgavaju u potkožno tkivo i koriste se kod dijabetičara tip 1.
- Fizička aktivnost - utiče na potrošnju šećera za ishranu tkiva i na poboljšano djelovanje inzulina. Preporučuje se šetnja, lagano trčanje, vožnja biciklom, plivanje...u trajanju od 30-60 minuta.
- Način ishrane - preporučuju se tri glavna obroka i dvije užine. Izbor namirnica koje koristimo mogu poboljšati ili pogoršati tok bolesti. Zato je bitno pravilno odabrati namirnice koje koristimo.
Osnovu ishrane treba da čine namirnice biljnog porijekla, naročito integralne žitarice, mahunarke, sirovo povrće u obliku salata i voće.
Iako ne postoje naučni dokazi koji podržavaju upotrebu suplementacije u obliku vitamina i minerala u cilju postizanja ciljanih vrijednosti šećera u krvi, ova populacija često ima manjak
istih zbog poremećaja u metabolizmu.
Alfalipoinska kiselina je važan antioksidans koji pomaže ugradnju glukoze u ćelije i povećava osjetljivost na insulin. Preporučuje se kao prevencija dijabetesa kod osoba sa blago povišenim vrijednostima glukoze u krvi i osobama koje imaju dijabetesnu polineuropatiju jer može da smanji osjećaj utrnulosti, žarenja , boli i svraba.
Hrom je esencijalni mineral koji stimuliše aktivnost enzima koji učestvuju u matabolizmu ugljenih hidrata, masti i proteina. Hrom povećava broj i osjetljivost insulinskih receptora pa pomaže u održavanju normalnog nivoa šećera u krvi. Cink doprinosi normalnom metabolizmu ugljenih hidrata i jača imuni sistem.
